Zemljovid - Otočje Chelbacheb (Rock Islands)

Otočje Chelbacheb (en.: Rock Islands, tj. „Kameniti otoci”) je otočje u Oceaniji koji pripada Palauu, otočju u zapadnom Tihom oceanu. Čini ga skupina od 445 vapnenačkih otoka i otočića između otoka Koror i Peleliu na jugu Palaua, država Koror. Oni su zapravo drevno koraljno grebenje nastalo na vulkanskim vrhovima koji su se silovito uzdigli iznad mora tvoreći veliku južnu lagunu države Palau. Ovi otoci imaju ukupnu površinu od 1002 km², uključujući 47 km² kopna, i najvišu visinu od 207 m.

Zbog jedinstvenih ekosustava morskih jezera, ali i zbog toga što ovi napušteni otoci predstavljaju izvanredan primjer života malih otočnih zajednica ovisnih o moru koji je trajao skoro 3000 godina, otočje Chelbacheb je 2012. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.

Najveći otoci Chelbacheba su: Ngeruktabel, Ulong i Eil Malk (Mecherchar); dok su ostali znameniti otoci: Ngeteklou (Gologugeul), Bukrrairong (Kamori), Tlutkaraguis (Adorius), Ongael, Ngebedangel (Ngobasangel), Bablomekang (Abappaomogan), Ngerukeuid (Orukuizu), i dr.

Otočje je uglavnom nenastanjeno i postalo je slavno po svojim neobičnim klobučastim oblikom otočića, nedirnutim plažama i tirkiznim lagunama okruženima koraljnim grebenjem. Ove lagune predstavljaju raznolika staništa, od kojih je najpoznatije tzv. „Jezero meduza” (Ongeim'l Tketau), u kojima obitava 385 vrsta koralja, veliki broj bezopasnih meduza, dugonga i najmanje 13 vrsta morskih pasa, dok na kopnu uspjeva veliki broj biljnih vrsta i gnijezde se mnoge morske ptice.

Kompleksni ekosustavi otočja Chelbacheb predstavljaju najveću koncentraciju morskih jezera (koja su odvojena od otvorenog mora kopnenim pregradama) na svijetu, njih 52, koja su također i raznolikog stupnja geološkog i ekološkog razvoja, od jezera povezanih s morem do potpuno odvojenih jezera jedinstvenog sastava u kojima se javlja veliki broj endemičnih vrsta. Naime, ova jezera predstavljaju izvanredan primjer kako su se razvili pomorski ekosustavi i zajednice koji se mogu proučavati poput „prirodnih laboratorija” evolucije i specijacija vrsta.

Sveukupno, u ovom području obitava sva ugrožena megafauna Palaua, 746 vrsta riba, preko 385 vrsta koralja, najmanje 13 vrsta morskih pasa i manti, 7 vrsta divovskih školjki i endemske vrste nautilus, dok u šumama obitavaju endemske ptice, sisavci, žmije i gotovo polovica svih endemskih biljaka Palaua.